Uskoro počinje nova sezona arheološkog istraživanja na području općine Gvozd pa nije loše ukratko opisati našu prvu kampanju, na jesen 2009. Voditelj istraživanja je bio autor bloga, a organizator Lazo Čučković iz muzeja u Karlovcu.

Banija je vrlo slabo arheološki istraženo područje, naročito brdoviti, šumom obrasli obronci Zrinske i Petrove Gore. No arheologije ima poprilično, i to svojim istraživanjem nastojimo dokazati! Osim plodnog tla i umjerene klime u nižim dijelovima, ovaj prostor je i najbogatije hrvatsko rudno područje koje se dalje proteže prema bosanskim rudokopima uz Sanu i Japru. Zrinski su od lokalnog srebra kovali svoje srebrnjake.

Što smo znali?

Klinac je kasnosrednjovjekovna utvrda sa prepoznatljivom peterokutnom kulom iz vremena 16. st. U kulu se ulazilo na prvom katu, preko čardaka, a s unutarnje strane su oko malog dvorišta bile raspoređene drvene galerije. Klinac je, također važno nalazište iz vremena željeznog doba, oko 5.-4. St prije Krista. Pronađena lončarija je slična Truskoj Kosi i ostalim pokupskim nalazištima koja se u posljednje vrijeme pripisuju kulturi Kolapijana. Da ne duljimo, na wikipediji postoji vrlo iscrpan članak.

Ideja kojom smo se vodili pri palniranju istraživanja je proučavanje cijelog lokaliteta, odnosno utvrđivanje prostora na kojem se rasprostiru arheološki nalazi. Svi raniji podaci su bili koncentrirani na zidanu kulu te na prapovijesne nalaze koji je prikupio ing. Zdenko Franić 1980-tih.

Kako smo radili?

Sav rad se sastojao od pažljivog promatranja svih tragova na terenu i njihovog dokumentiranja premjeravanjem i GPS uređanjem. Takav nacrt spada u kategoriju skice, budući da nije savršeno precizan, ali je sasvim dovoljan za utvrđivanje čega sve na lokalitetu ima i kako izgleda.

Što smo doznali?

[googlemaps http://maps.google.hr/maps/ms?hl=hr&ie=UTF8&t=h&msa=0&msid=102501185948184167132.000492fd03e1288bf54a6&ll=45.37479,16.306415&spn=0.005276,0.00912&z=16&output=embed&w=425&h=350]

Središnji dio lokaliteta je konični humak na kojemu je podignuta kasnosrednjovjekovna kula. Kulu nismo obradili budući da o tome već postoji dobra dokumentacija. Humak je vjerojatno bitno oblikovan ljudskim djelovanjem što se da iščitati iz pravilno zaravnjenog vrha te iz jasnog razgraničenja sa zaravnjenim platoima u podnožju. Na humku i oko njega ima više terasastih proširenja, tragova manjih zahvata u blizini kule, između ostalog i prilaznog puta koji je vrlo slabo vidljiv. Vrijedan nalaz su tragovi arhitekture koji su zabilježeni na više mjesta. Odmah ispod humka prostire se nekakav sklop, vidljiv po malim nasipima koji potječu od urušenih zidova. Po tome bi Klinac odgovarao tipičnom srednjovjekovnom sklopu tzv. motte and bailey, humak s kulom i dvor sa gospodarskim zgradama u podnožju. Očiti tragovi arhitekture su vidljivi i niže uz prilazni put koji dolazi iz sela, gdje je vjerojatno podignuto manje utvrđenje radi nadzora prolaza do grada. Sve u svemu riječ je znatno većoj utvrdi nego što je ranije bilo poznato (odnosno što smo mogli pročitati u stručnim radovima). Sada je Klinac od utvrđene kule prerastao u ozbiljnije srednjovjekovno naselje. Od prapovijesnih nalaza osim nekoliko fragmenta keramike na platou zapadno od kule, pronađena je i manja, izdvojena nakupina nalaza na maloj terasi uz južnu padinu brijega. Vjerojatno je riječ o „periferiji“ velikog prapovijesnog nalazišta koje je prekrivalo dobar dio brijega.

U radu nam je pomogao mještanin Petar Preradović koji nam je spomenuo nalaze kostiju (grobova?) na mjestu manjeg objekta uz prilazni put. Također nam je pokazao i dva velika kamena bloka koji su izvađeni iz okolice utvrde, a danas se nalaze u selu Klincu. Počastio nas je i kavom- hvala!

Literatura:

M. Kruhek, Z. Horvat: Utvrde banske krajine od Karlovca do Siska

N. Majnarić-Pandžić: Prilog poznavanju kasnog brončanog i starijeg željeznog doba na Kordunu i Baniji

• oboje u: Arheološka istraživanja na karlovačkom i sisačkom području, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 10/1985, Zagreb, 1986

*Da je jednako ispravno koristiti izraze Banovina i Banija možete provjeriti ovdje.