U okolici Gvozda pronašli smo nekoliko lijepih prapovijesnih gradina, utvrđenih naselja na manjim uzvisinama. Takva nalazišta su vrlo česta, vjerojatno ih ima na stotine na području Banije, pa valja zamisliti da su ove raštrkane točkice tek prve naznake guste mreže sličnih lokaliteta. Da se pohvalimo, ovo su prva dokumentirana arheološka nalazišta u bližoj okolici Gvozda.
[googlemaps http://maps.google.hr/maps/ms?hl=hr&ie=UTF8&t=p&msa=0&msid=102501185948184167132.000492fd03e1288bf54a6&ll=45.357935,15.851555&spn=0.084436,0.145912&z=12&output=embed&w=425&h=350]
Humka u Podgorju, poznata i kao Popova Humka ili Unka, u stvari je veliki zemljani nasip koji je štitio ulaz u prapovijesno naselje. Zanimljivo je da se radi o dobro izabranoj strateškoj poziciji pa se na vrhu Humke i danas nalazi važna kota (vjerojatno i geodetska točka), a bila je korištena i kod vojnih vježbi kada je dio nasipa uništen ukopavanjem topničkog položaja. Prostor iza humke nije zaravnjen plato kao što je to uobičajeno, već konični brežuljak koji je na strmijim stranama omeđen terasama. Na cijelom prostoru naselja je vidljiva koncentracija prapovijesne lončarije i zapečene zemlje. Čini se da su arheološki ostaci poprilično uništeni oranjem na većem dijelu lokaliteta. Kako bi prikupili više podataka otvorili smo jednu manju istražnu sondu 1×2 m na prostoru koji je bio naseljen. Na vidjelo je izišao splet plitkih rupa i jaraka sa nešto kamenja te neki dublji ukop sa tragom paljevine. Vjerojatno je riječ o nekim slabašnim konstrukcijama od drveta koje su učvršćene kamenjem, no ukop sa paljevinom zasada ne možemo protumačiti. Sve skupa se nalazi razmjerno plitko te je dosta stradalo oranjem. Arheološki nalazi su isključivo ulomci grubih keramičkih posuda koje se po načinu izrade mogu usporediti sa obližnjom Turskom Kosom kod Topuskog (željezno doba). Također je očišćen i usjek od spomenutog topničkog položaja te je ustanovljeno da je veći dio humke prirodnog porijekla, no gornjih 1,5 m je dodatno nasuto u vrijeme prapovijesti.
Dva nalazišta slična Humki su dokumentirana i u Jeresimićima (selo Pješčanica) i to neposredno jedno pokraj drugoga što je iznimno rijedak slučaj. Prvo se nalazi pokraj današnjeg groblja te se sastoji od tipične humke na ulazu i zaravnjenog platoa na kojem se nalazilo naseljeni prostor. Ispred humka nalazio se i širi prokop kao dodatna zaštita. Otvorene su dvije probne sonde veličine 1x1m sa jedinom svrhom za potvrđivanje da je zaista riječ o arheološkom nalazištu. U sondi u središtu naselja je pronađena veća površina zapečene zemlje te nekoliko ulomaka lončarije, a u otkopu na rubu naselja je otkriven nasip nastao zaravnavanjem terena te nešto više nalaza. S obzirom na vrlo malen opseg istraživanja, ništa se ne može reći o izgledu i namjeni nalazišta, no svakako je utvrđeno da je riječ o još jednoj prapovijesnoj gradini sa potencijalom za daljnji rad.
Drugo nalazište, zvano Glavica, smješteno je u blizini zaseoka Jeresimići, a od onoga kod groblja je odjeljeno dubokim šumskim jarkom. Na ulazu se ističe prilično velik humak, vjerojatno opet uvjetovan prirodnom uzvisiom koja je naknadno povišena. Probnom sondom 1x1m je utvrđeno da je zaista riječ o arheološkom nalazištu, a pronađena je rupa za drveni stupac širine oko 50 cm. Zbog veličine iskopane površine ništa podrobnije se ne može ustvrditi, osim da su ovdje stajale neke solidne konstrukcije (rupa za stupac uključuje i zemlju kojom je ovaj zatrpan, pa valja računati da nije bio deblji od tridesetak centimetara).
Nalazišta u Jeresimićima nam je pokazao g. Mile Jerosimić, na čemu mu srdačno zahvaljujemo.
