Kiringrad je usamljena glavica strmih padina oko 4 km udaljena od rijeke Kupe. Riječ je o jednom od značajnijih arheoloških nalazišta Banije s kojeg je u prvoj polovici 20. st. prikupljeno mnogo površinskih nalaza, no arheološka istraživanja su još u začetku. Prvo iskopavanje na Kiringradu je proveo Lazo Čučković 2006. godine, a manje kampanje istraživanja se i dalje organiziraju u ljetnim mjesecima. Većinu ranijih arheoloških nalaza s ovog lokaliteta, koji se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu i u Gradskom muzeju u Karlovcu, prikupio je učitelj Vjekoslav Dukić od 1930-tih do 1950-tih. U stvari, Dukićev materijal je pružio glavni oslonac u izdvajanju tzv. lasinjske kulture iz vremena 4. isućljeća pr. Kr. (link)

[googlemaps http://maps.google.com/maps/ms?ie=UTF8&hl=hr&t=p&msa=0&msid=204727801049835238587.000492fd03e1288bf54a6&ll=45.454351,15.90786&spn=0.084292,0.146255&z=12&output=embed&w=425&h=350]

Najraniji prikupljeni nalazi mogu se uvrstiti u spomenutu lasinjsku kulturu koja je prilično rasprostranjena na brežuljkastom kraju južno od Kupe. Trenutno je poznato iznimno malo arheoloških nalaza koji prethode ili slijede ovoj kulturi. Vrlo važna karakteristika lasinjske kulture je naseljavanje tzv. gradina, isturenih, lako obranivih brežuljaka. Ovi su često ponovno zaposjedani u kasnijim razdobljima poput srednjeg vijeka, te na taj način dodatno privlače pažnju arheologa.

Kiringrad je ponovno naseljen krajem brončanog doba (oko 1000. pr. Kr. ili nešto ranije) te je, čini se, ostao važno uporište sve do dolaska Rimljana. Od brojnih arheoloških nalaza naročito valja izdvojiti tajanstvene glinene figurice koje su usporedive s poznatim nalazištem Turska Kosa kod Topuskog na kojem je pronađeno prapovijesno svetište sa stotinama sličnih «idola». Zanimljiv je način prikazivanja ljudskog lika s naročitim naglaskom na nakit dok su anatomski detalji tek oskudno naznačeni. Položaj ruku po nekima upućuje na adoranta tj. osobu u molitvi.

Iz vremena srednjeg vijeka sačuvane su vrlo neobične, u stijenu uklesane grobnice. Zasada je vrlo malo poznato o točnom vremenu njihovog nastanka i širem kulturnom kontekstu (postojanje crkve i sl.). Velike, u stijenu uklesane rupe što su nedavno pronađene na samome vrhu gradine mogu biti tragovi drvenog čardaka kakvi su bili razasuti po cijeloj Baniji u vrijeme ratova s Turcima.

Od starijih, slučajno pronađenih nalaza valja još spomenuti rijedak nalaz grčkog novca iz III. st. pr. Kr. (Hijeron II- onaj koji je upošljavao slavnog Arhimeda u obrani Sirakuze), te jedan antički žrtvenik. Nije poznato potječu li ovi nalazi sa samog Kiringrada ili iz bliže okolice. Spominje se i jedno svetište antičkog boga Mitre; u stijenu uklesana niša što ju je skicirao Gjuro Szabo 1911 godine. Točan položaj ovog nalaza također nije poznat.

Literatura:

Anđela Horvat: O spomenicima kulture s područja Petrove Gore, Simpozij o Petrovoj Gori u povodu 25-godišnjice III. zasjedanja ZAVNOH-a, Topusko 10-13 studenog 1969, JAZU 1972 (235-251)

Stojan Dimitrijević: Lasinjska kultura, Praistorija jugoslavenskih zemalja iii -Eneolit, Sarajevo 1979

Dubravka Balen-Letunić: Prethistorijski nalazi s gradine Kiringrad, VAMZ, 3.S., XX 1-30 (1987)

Lazo Čučković: Kiringrad- priopćenje sa arheološkog iskopavanja 2006. godine, Hrvatski arheološki godišnjak 3/2006 (2007) (190-191)