Nakon poduže stanke evo zanimljivih podataka s novih arheoloških istraživanja. Ovaj put smo istražili jednu manju probnu sondu na obodu parka Opatovina u Topuskom. Radove je vodio autor ovog priloga.

Velika gotička crkva sv. Marije u Topuskom jedinstven je spomenik na širem prostoru Korduna i Banije, tim više što je njen monumentalni portal preživio mnogobrojnim razaranja koja su kroz povijest opustošila ovu regiju. Crkva se nalazila u sklopu cistercitske opatije koju je osnovao kralj Andrija II. 1205 godine na svojem vlastelinstvu. Riječ je o iznimno utjecajnom crkvenom redu koji je odigrao važnu ulogu u srednjovjekovlju zapadne i središnje Europe, a valja naglasiti sklonost cistercita inovacijama u poljoprivredi, naročito oko isušivanja/navodnjavanja polja te u metalurgiji i građevinarstvu. Njihova iznenadna pojava na perifernom, nerazvijenom prostoru Gorske županije kontekst je u kojem valja promatrati i arheološke nalaze koji su pronađeni u našem istraživanju.

[googlemaps http://maps.google.com/maps/ms?msa=0&msid=204727801049835238587.0004adee3344ae66d6ee6&ie=UTF8&t=h&vpsrc=0&ll=45.292354,15.968595&spn=0.001034,0.001728&output=embed&w=425&h=350]

Manje sondiranje na površini 2×5 metara je napravljeno na samom obodu nekadašnjeg opkopa koji je u vrijeme turske navale podignut oko opatije. Takav neperspektivan položaj je bio uvjetovan okolnostima u kojima je provedeno istraživanje. Naime, arheološki nadzor radova i moguće sondiranje je planirano izvršiti u obližnjoj ulici Opatovina koja se temeljito preuređuje uz opsežne zemljane radove. Na tom mjestu očekujemo tragove srednjovjekovne i antičke ceste te mogućih građevina uz njen rub, no kako su spomenti radovi već poprilično uznapredovali prije nego je dogovoren nadzor bili smo prisiljeni izmjestiti naše istraživanje nekoliko metara pokraj ulice.

Na samom dnu arheološke sonde pronađena je veća količina nabačenog kamena koja je bila prekrivena slojem finog mulja. Očito je riječ o opkopu kroz koji je prolazio stalni vodeni tok, po svemu sudeći potok koji dolazi iz smjera Kalanjevca i koji je danas kanaliziran ispod zemlje. Od sitnih nalaza pronađeno je nekoliko ulomaka srednjovjekovne lončarije, fragmenti potpuno korodiranih željeznih predmeta te veći broj izlomljenih keramičkih pločica. Upravo je ovaj posljednji nalaz i najzanimljiviji.

Pločice dolaze u više dimenzija i oblika, a kako su fragmentarne nije moguće rekonstruirati originalne dimenzije. Naročito su zanimljivi komadi s očuvanom glazurom kao npr. ulomak prizmatičnog presjeka na fotografiji gore. Dekorativne podne (i zidne) pločice, ponekad bojane i glazirane, pojavljuju se u velikom broju u zapadnoj Europi u razdoblju 13.-15. stoljeća. Često se nalaze u privatnim, aristokratskim građevinama, zbog čega tipični ukrasi variraju oko lovačkih i heraldičkih motiva te viteških scena. Nalaz iz Topuskog je važan zbog toga što ne može biti mlađi od vremena turskih napada krajem 15. /početkom 16. stoljeća pa vjerojatno pripada ranijim tipovima na širem području. Također je zanimljiva pretpostavka o proizvodnji dekorativnih pločica upravo u cistercitskom samostanu po zapadnoeuropskim uzorima, no to tek valja potvrditi tipološkom analizom.

U konačnici možemo reći da je i mala sonda, postavljena na razmjerno loš položaj ipak pružila nekoliko vrijednih podataka o srednjovjekovnoj povijesti Topuskog. Savkako da će tek analiza nalaza pružiti jasniju sliku.

Literatura

M. Ančić 1994: Cistercitska opatija u Topuskom do pretvaranja u komendu. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest vol. 27. (29-42)