Intrigantno arheološko nalazište u Ostrožinu, najsloženije koje je dosada obrađeno u projektu arheološkog istraživanja Banije, pokazalo se kao tvrd orah već od samog početka istraživanja. Bile su potrebne dvije kraće istraživačke kampanje (2009. i 2011.) kako bi se barem okvirno utvrdio povijesni slijed tragova na tom mjestu, s time da je bilo i podosta pogrešnih prepostavki. O toj „draži“ arheologije, koja se tako lako potkrade mnogim istraživačima, bit će riječi nešto kasnije.

Lokalitet se nalazi na isturenom brijegu vrlo strmih padina koji je danas zarastao u gustu šumu koja prekriva cijelo područje. Prema pričanju mještana ovdje se dugo vremena vadio građevinski kamen što je uzrokovalo teške devastacije. Prvo značajnije naseljavanje Glavice u Ostrožinu datitra u mlađu prapovijest (brončano i željezno doba), slično kao i mnogi drugi visinski lokaliteti ovoga područja. Pronađeno je mnoštvo lončarije iz ovog razdoblja, kako na terasi brežuljka, tako i na padinama. Iako analiza nalaza još nije urađena, pretpostavljamo da ima i nešto nalaza koji datiraju u vrijeme lasinjske kulture (4. tisućljeće pr. Kr.).

Naročito je neobična zemljana struktura koja se proteže točno uzduž vrha brežuljka. Na prvi pogled izgleda kao splet nasipa, pa smo pretpostavili mogućnost postojanja tragova nekog utvrđenja (npr. srednjovjekovnog), s obzirom na topografski položaj i na postojanje guste mreže utvrđenih položaja u okolici. U svrhu ispitivanja tog problema, otvorena je arheološka sonda upravo na jednom dijelu nasipa, no rezultati su samo uzrokovali daljnju zabunu. Naime, tragovi zidova nisu pronađeni, ali je ipak zabilježeno nešto obrađenog kamena. Da stvar bude još neobičnija, nasipi su većim dijelom prirodnog porijekla iako se to u početku činilo kao najmanje izgledno objašnjenje. Prapovijesni nalazi su pronađeni prije svega u površinskim slojevima koji su nastali nasipavanjem preko tih prirodnih tvorevina u neko kasnije vrijeme. Izvorne prapovijesne strukture nisu dokumentirane, osim nekoliko dvosmislenih tragova.

Najveće iznenađenje s ovoga lokaliteta su tragovi kameoloma na padini brežuljka – istesane stijene na kojima se ponegdje mogu vidjeti neodbijeni kružni i prizmatični blokovi – te jedna uklesana prostorija veličine 4 x 3 metra, smještena u stijeni neposredno ispod naseobinskog platoa. Oslanjajući se na vrlo neodređene podatke o postojanju antičkog svetišta, mitreja, negdje kod Kiringrada (A. Horvat 1972, 238, prema izvještaju Gj. Szabe iz 1911.), zabrzali smo i pretpostavili da bi se moglo raditi upravo o Ostrožinu. Naime, uklesana prostorija zaista izgleda poput antičkog mitreja, a uz to se nalazi u sklopu kamenoloma, baš kao i neki primjerci drugdje u Europi.

Tek je istraživanje unutar umjetnog špiljskog objekta, provedeno u rujnu 2011, pružilo konkretne podatke za interpretaciju lokaliteta. Ondje su pronađeni slojevi koji nisu stariji od 18. ili 19. stoljeća, a među nalazima valja izdvojiti nekoliko komada puščane tanadi te nešto više životinjskih kostiju. Na ulaznom dijelu objekta nalazi se više udubljenja koja su vjerojatno služila za postavljanje čvrste pregrade. Po svemu sudeći riječ je nekoj vojnoj instalaciji, moguće skladištu opreme, a prema nalazima kostiju i keramike čini se da je u neko vrijeme taj objekt služio i za privremeno obitavanje. Ostaci kamenoloma također najvjerojatnije datiraju iz istog razdoblja. Neobični nasipi na vrhu brežuljka posljedica su vađenja kamena, kao i mjestimično pojavljivanje obrađenih kamenih blokova, a moguće je da su nasipi naknadno izmjenjeni vojnim aktivnostima.

Lokalitet Cicina Glavica bio je jedno zanimljivo istraživačko iskustvo koje nas je podsjetilo na potrebu organiziranja temeljitih i sustavnih istraživanja prije donošenja bilo kakvih zaključaka. U svakom slučaju, nalazište ima dobar potencijal kako za daljnja istraživanja tako i za turističku ponudu.