U svibnju mjesecu 2016. godine, u izdanju Arheološke udruge Kremen objavljen je kraći osvrt na rano kršćanstvo u Pokuplju. U nastavku slijedi kraći rezime izdane knjižice, dostupne u udruzi. Knjiga je tiskana povodom izložbe “Katedra ili priča o prvim kršćanima u Pokuplju”.

Uvod

Ovo je još jedna od priča o ranokršćanskom prstenu pronađenom u špilji Vrlovci u Kamanju, mjestu uz rijeku Kupu između Ozlja i Metlike u Karlovačkoj županiji. Pokušat ćemo ga staviti u njegov prostorni i vremenski kontekst kako bi što bolje razumjeli urezane simbole na njegovoj kruni.

Tragovi vjerovanja iz kamenog doba

Neke naznake i pretpostavke o postojanju vjerskog života sežu u davna vremena paleolitika i mezolitika. Posebno je zanimljiva špilja Vrlovka za koju držimo da je kultno mjesto još od kraja kamenog doba, s tim da su se u špilji vjerojatno prakticirali obredi vezani uz božanstva podzemlja, a nad špiljom su solarna božanstva.

Kolapijani

Religija Kolapijana, panonsko ilirskog plemena nastanjenog oko Kupe (Colapis) i njenih pritoka naslanja se dijelom na stara vjerovanja. Također je vidljiva podjela na gornji i donji svijet. Ponekad tok rijeke dijeli svijet živih i svijet mrtvih. Česti su prikazI nebeskih kola, konja i jahača. Rašireno je idolopoklonstvo kako nam to pokazuje lokalitet Turska kosa gdje je na kultnom mjestu nađeno preko 600 idola.

Stari Rim

Stari Rim širi svoj imperij početkom 1. st. prema Panonskoj nizini što potvrđuje i kip Apolona. Iz Topuskog su žrtvenici posvećeni lokalnom božanskom paru Vidasu i Thani te drugim tipično rimskim ili italskim božanstvima među kojima su najbrojniji oni posvećeni Silvanu. Na Kordunu je pronađen veliki broj urni i nadgrobnih spomenika s natpisnim poljem u kružnici. Raširen je i mitraizam koji se smatra pretečom kršćanstva.

Pretkršćansko razdoblje

Područje Pokuplja bilo je pod jakim utjecajem Siscie, današnjeg Siska, i Akvileje gdje se kršćanstvo pojavilo relativno rano. Početkom druge polovice 3. st. u Pokupju je raširen običaj polaganja mrtvaca u šđoljama – Vrlovka, Jopića pećina, Bubijeva jama, Protulipa i Markova špolja. Skrovito špiljsko okružje, daleko od velikih centara, tada, vjerojatno postaje vrlo omiljeno okupljalište kršćana.

Ranokršćansko razdoblje

Novi položaj kršćanstva (nakon priznavanja vjere 313.) nije više zahtijevao prikrivanje i tajnovitost. Brojni predmeti s jasnom kršćanskom simbolikom su pronađeni u biskupskom gradu Sisku. Kao vrlo perspektivni lokalieti za to razdoblje pokazali su se Kiringrad, Bukovlje i Ozalj. Od predmeta najčešće su likovičaste fibule i novac.

Numuzmatika

Novac je bio najjednostavniji oblik širenja kršćanske simboličke poruke preko čitavog teritorija Rimskoga Carstva. Česti su prikazi Viktorije u kombinaciji sa zastavom s Kristovim monogramom. Iz Topuskog, a najviše iz bistrog termalnog vrela potječu nalazi rimskih novčića sa simbolikom karakterističnom za ranokršćansko razdoblje. Sisak kao veliki antički grad s kovnicom novca ima posebno mjesto u numizmatici

Gradovi, utvrde, crkve, bazilike

Dvije bazilike su otkrivene u Sisku, odnosno antičkoj Sisciji, iz koeg su se širile ideje o novij vjeri. Velika očekivanja imamo od istraživanja velike bazilike u Topuskom koja je bila vidljiva još u 19. stoljeću. Kao odraz događanja u kasnoantičkom periodu treba promotriti i jaka utvrđena uporišta u Črnomlju i nedalekom Kučaru kod Metlike te u Ozlju, na Kiringradu, Bukovlju i još nekim tipično gradinskim naseljima. Dvije bazilike su otkrivene u Sisku, odnosno antičkoj Sisciji, iz koeg su se širile ideje o novij vjeri. Velika očekivanja imamo od istraživanja velike bazilike u Topuskom koja je bila vidljiva još u 19. stoljeću. Kao odraz događanja u kasnoantičkom periodu treba promotriti i jaka utvrđena uporišta u Črnomlju i nedalekom Kučaru kod Metlike te u Ozlju, na Kiringradu, Bukovlju i još nekim tipično gradinskim naseljima.

Prije zaključka

Pri samom kraju kratak osvrt na Pilarova razmatranja o dualizmu i svetim mjestima Starih Slavena na našim prostorima. On se referira na etnološku baštinu i posebno analizira situaciju oko špilje Vrlovke. Prepoznaje svetišta boga Sunca na lijevoj obali Kupe, a mjesta poput špilje Vrlovke pripisuje zloduhu ili đavlu. Sličnu situaciju smo primijetili i na našim prapovijesnim nalazištima.

Zaključak

Ranokršćansko razdoblje Pokuplja dosta slabo je istraženo. Posebnu priču čini prsten iz špilje Vrlovke koji je i bio povod za pripremu ove izložbe. Nalazi novčića iz vremena Valerijana, Klaudija II. i Dioklecijana sugeriraju dataciju prstena i nekih od grobova tu pronađenim u drugu polovicu 3. ili početak 4. stoljeće, dakle pred kršćansko razdoblje kada su se događali žestoki progoni kršćana pa je takva skrovita špilja, daleko od velikih središta, vjerojatno pružala sve uvjete da postane tajno okupljalište tadašnjih sljedbenika kršćanske religije.